Zoran Galić: Granične provjere sukladne standardima EU

Zoran Galić, direktor Granične policije BiH

Zoran Galić, direktor
Granične policije BiH

Zoran Galić, glavni generalni inspektor, na poziciju direktora Granične policije BiH imenovan je Odlukom Vijeća ministara BiH od 16. aprila 2014. godine. Prije imenovanja na tu poziciju, Zoran Galić bio je sedam godina komesar Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije.

Period Vašeg dolaska u Graničnu policiju BiH pratili su teški trenuci za sve građane zbog poplava u BiH.

Bio je to kompliciran trenutak za sve koji žive u BiH. Pripadnici Granične policije BiH morali su žurno odgovoriti na brojne poteškoće. Nekoliko graničnih prijelaza bilo je izvan funkcije, poplavljena su sjedišta organizacijskih jedinica, neki policijski službenici nisu mogli doći na smjene zbog prekinutih putnih komunikacija, kolegama su poplavljena domaćinstva... I u tim trenutcima, a i kasnije humanitarnim akcijama, učinili smo sve sukladno resursima kojima raspolažemo da pomognemo građanima u evakuacijama i dopremanju životnih namirnica, te omogućimo nesmetan i brz ulazak u BiH spasiteljskih timova iz cijelog svijeta čiji je zadatak bio pomoć pučanstvu i saniranje šteta od poplava.

Paralelno su pripremane operativne akcije, što znači da kontinuitet borbe protiv organiziranog i prekograničnog kriminala niti jednog trenutka nije doveden u pitanje.

U prethodnom razdoblju realizirano je pet uspješnih operativnih akcija protiv organiziranog kriminala, neovlaštenog prometa opojnim drogama, krijumčarenja osoba i roba, zlouporabe položaja ili ovlasti i drugih kaznenih djela u vezi s korupcijom. Istaknuo bih ovom prilikom značaj realizirane akcije Mreža, kao i akcije Gold iz 2014. godine, koja je bila usmjerena na sprječavanje korupcije. Odlučno, spremno i u kontinuitetu suprotstavljat ćemo se korupciji i u svojim redovima, kao i svim drugim oblicima kriminala i u budućnosti. Također, treba istaknuti da je operativna akcija Veza, usmjerena protiv krijumčarenja osoba, jedna u nizu koja je realizirana u suradnji s MUP-om Republike Hrvatske. Partnerski odnos sa ovom i policijskim agencijama susjednih Srbije i Crne Gore veoma je važan za Graničnu policiju BiH u kontekstu europskih integracija. Osim u operativnim akcijama, suradnja se odvija na temelju potpisanih protokola i sporazuma na svim razinama i u različitim segmentima, od združenih patrola, zaprečavanja mogućih mjesta za prelazak državne granice izvan graničnih prijelaza, zajedničkih centara za policijsku suradnju, čestih sastanaka na graničnim prijelazima i dr.

Da li će se punopravnim pristupanjem Republike Hrvatske Šengenskom sporazumu mijenjati način rada policijskih službenika Granične policije BiH?

Ugovorom između BiH i Republike Hrvatske određeni su granični prijelazi za međunarodni i pogranični promet. Definiran je i način rada graničnih prijelaza, zatim mogućnosti prometovanja različitim vrstama robe i sl. Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su Ugovor o zajedničkim lokacijama, prema kojem je uspostavljeno sedam zajedničkih lokacija na graničnim prijelazima: Doljani, Maljevac, Neum I, Neum II, Izačić, Kostajnica i Gradina. Punopravnim pristupanjem Republike Hrvatske Schengenskom sporazumu ovi granični prijelazi (ukoliko budu ispunjavali uvjete) najvjerojatnije ostat će zajednički, međutim ništa se značajnije neće promijeniti u režimu rada Granične policije BiH. Promjene će se desiti u režimu rada graničnih policajaca u Hrvatskoj (pristup SIS-u, VIS-u, EUROSUR-u nadzor granice). Ono što se očekuje od Bosne i Hercegovine, pa tako i od Granične policije BiH usklađivanje je propisa s EU u vezi sa obavljanjem granične kontrole, koja se u svakom smislu radi profesionalno već dulji niz godina.

Kako ocjenjujete saradnju unutar BiH?

Razmjena informacija i ispravan i pravedan odnos temelj su dobre suradnje. Granična policija BiH je dokazan partner u cilju očuvanja i povećanja sigurnosti državne granice BiH i regije. Počevši od koordinacije s Tužiteljstvom BiH i OSA-om u brojnim aktivnostima, zajedničkim djelovanjem protiv kriminala s drugim agencijama na državnoj, ali i entitetskoj i županijskoj razini, upravama i agencijama koje imaju različite nadležnosti na graničnim prijelazima, svaka od tih karika zahtijeva zajednički pristup i suradnju koja se razvija kao i svaka od tih institucija zasebno. Ono na čemu uvijek inzistiramo jeste poboljšana razmjena informacija. Tijekom 2014. i 2015. godine održan je niz sastanaka na kojima su dogovarani novi modaliteti razvoja suradnje, koja je u dosadašnjem razdoblju bila dobra, ali u budućnosti mora biti još bolja.

Granična policija BiH ima tradicionalno razvijenu međunarodnu saradnju.

Počevši od podrške SR Njemačke u saniranju poplavljenog Međunarodnog graničnog prijelaza Šamac ili donacija Vlade Švicarske u projektu koji je u značajnoj mjeri unaprijedio krim-obavještajnu sastavnicu Granične policije BiH ili podrške Vlade SAD-a u brojnim specijalističkim obukama koje su pohađali naši pripadnici u prethodnom razdoblju uočljiv je interes međunarodnih institucija da se ova agencija i dalje operativno jača u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala. I mi moramo odgovoriti na način da specijalistička oprema, obuka i podrška i u narednom razdoblju donesu još bolje rezultate rada. Da smo pouzdan partner donatorima, najbolje pokazuju rezultati u potražnoj djelatnosti nakon što nam je EU donirao novu aplikaciju za granične provjere, kojom policijski službenik na graničnom prijelazu ima izravan pristup svim relevantnim bazama podataka bilo da je riječ o bh. agencijama ili Interpolu. Međunarodna suradnja u prethodnom razdoblju uspješno se realizirala u projektima Sekretarijata Konvencije o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi, DCAF-a, EUROPOL-a, EUFOR-a, NATO-a, UNHCR-a, IOM-a, ILEKUS-a, FRONTEX-a, SELEC-a, OLAF-a, EUROJAST-a, IPA-e, EXBS-a, ICITAP-a, kao i s predstavnicima veleposlanstava SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Francuske, Turske, Kine, Mađarske, Kuvajta i dr.

Istaknuli ste da se granične provjere obavljaju u skladu sa standardima EU. Šta pokazuju rezultati rada u 2014. godini?

Kao što sam već istaknuo, veliki napredak u radu Granične policije BiH predstavlja uspostava jedinstvenog informacijskog sustava, čiju okosnicu čini aplikacija za granične provjere. Granična policija BiH je koncem 2011. godine uspostavila učinkovitu središnju bazu podataka koja je automatski dostupna 24 sata na svim međunarodnim graničnim prijelazima. Sustav koji je doniralo Europsko povjerenstvo posjeduje visok stupanj sigurnosti i veće mogućnosti pri izvještavanju i automatskoj obradi. Zahvaljujući aplikaciji za granične provjere, policijski službenici izravno s graničnih prijelaza mogu provjeravati u svim unutarnjim i vanjskim bazama podataka relevantnim za prelazak državne granice. Tako je u 2014. godini evidentirano 2.593 prelazaka ili pokušaja prelaska državne granice, 1.195 osoba za koje su nadležna tijela raspisala potjernice, raspise o traganju, mjere zabrane prelaska državne granice, sigurnosno interesantnih osoba, osoba o kojima je potrebno dostaviti informaciju o prelasku državne granice i ostale potrage, što je za 4,98 % više u odnosu na 2013. godinu. Na temelju raspisa i potraga nadležnih bh. sudsko-policijskih tijela, prilikom granične kontrole identificirane su 533 osobe. Nakon provjere valjanosti potrage, poduzete su mjere prema 407 osoba za koje je utvrđeno da su potrage aktivne. Na temelju raspisanih tjeralica prema zahtjevu INTERPOL-a Sarajevo, pronađeno je 114 osoba. Uspostavljanjem nove aplikacije za granične provjere značajno su unaprijeđeni rezultati rada koji se odnose na pronalazak dokumenata koji, prema različitim temeljima, nisu bili valjani za prelazak državne granice. Na temelju ovoga, pronađeno je 288 dokumenata izdatih u BiH i 702 strana dokumenta, što u odnosu na 2013. godinu predstavlja povećanje za 7,73 procenata.

Granična policija BiH javnost svakodnevno obavještava o hapšenjima na graničnim prijelazima. Neka hapšenja izazvala su veće reakcije zbog težine krivičnih djela.

Niz je primjera lišenja slobode na graničnim prijelazima zbog počinjenih težih kaznenih djela. Jedan od njih je lišavanje slobode državljanina BiH na MGP Izačić koji se sumnjiči da je ubio odvjetnicu na području Unsko-sanske županije, o kojem su mediji tjednima ranije pisali. Također, na temelju različitih potraga, lišili smo slobode članove organiziranih kriminalnih grupa, među njima i državljanku R. Hrvatske koju je INTERPOL Rim potraživao zbog organiziranog kriminala. Na Međunarodnom graničnom prijelazu Karakaj pripadnici JGP Zvornik lišili su slobode državljanina Crne Gore kojeg je potraživala SIPA zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo „organizirani kriminal zločinačka organizacija“, a potom i državljanina BiH, prema potragama SIPA-e i FMUP-a, zbog kaznenog djela „ubojstvo, organizirani kriminal“. Od aktivnih potraga INTERPOL-a u prethodnom razdoblju izdvaja se i slučaj iz kolovoza 2014. godine kada su pripadnici JGP Aerodrom Sarajevo lišili slobode državljanina Ruske Federacije za kojim je INTERPOL Moskva raspisao potjernicu zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo „financiranje terorizma“. U veljači 2015. godine na Međunarodnom graničnom prijelazu Aerodrom Sarajevo lišen je slobode državljanin R. Turske jer je graničnim provjerama utvrđeno da ga potražuje INTERPOL Wiesbaden zbog kaznenog djela „kršenje Zakona o opojnim drogama“ i dr. Medijsku pozornost privuklo je i lišenje slobode državljanina Crne Gore koncem 2014. godine na MGP Rača, kojeg je potraživao MUPRS-a radi poslovne prevare i krivotvorenja isprave itd.

U medijima mnogo se govorilo i o disciplinskoj i krivičnoj odgovornosti pripadnika Granične policije BiH.

Od dolaska u Graničnu policiju BiH, menadžment ove agencije nastoji njen rad i razvoj podići na veću razinu. Krenuli smo od njene profesionalizacije, te je sukladno tome Ured za profesionalne standarde i unutarnju kontrolu obavio niz kontrolno-inspekcijskih nadzora na terenu, a realiziran je i prvi takav nadzor u Glavnom uredu. Cilj je bio utvrditi stanje na terenu i Graničnoj policiji BiH uopće i uočene su nepravilnosti u radu koje nastojimo što učinkovitije ukloniti. Također, u cilju sprječavanja i otkrivanja protupravnih radnji pripadnika Granične policije BiH, a nakon okončanja internih postupaka u 2014. godini, Stegovnoj komisiji dostavljeno je 92 (u 2013. godini 40) zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka protiv 108 (u 2013. godini 58) policijskih službenika zbog sumnje da su počinili povredu službene dužnosti, i to 95 za težu i 13 za lakšu povredu službene dužnosti. Od početka 2014. godine suspendirano je 15 policijskih službenika zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kaznena djela ili teže povrede službene dužnosti.

Ono što je aktuelno je i prijem novih kadeta u Graničnu policiju BiH?

U tijeku je realizacija Javnog oglasa za prijem kadeta 7. klase Granične policije BiH, kojim ćemo primiti 100 kadeta u činu „policajac“ i 20 u činu „mlađi inspektor“. Kadeti će proći i obuku u trajanju 12 mjeseci za čin „policajac“, a četiri mjeseca za čin „mlađi inspektor“. Prijemom novih 120 kadeta u Graničnu policiju BiH samo će se djelomice riješiti problem manjka kadrova s kojim se ova policijska agencija suočava već dulje vrijeme i koji može narušiti njen daljnji razvoj sukladno standardima EU. Prema postojećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu, trenutno nedostaje više od 400 policijskih službenika. Prijem novih službenika zavisi od raspoloživih financijskih sredstava. Napomenuo bih da smo i ove godine tražili prijem novih 120 kadeta, te da očekujemo odobrenja tog prijema od Vijeća ministara BiH.

Aktuelna je i priča o promjeni Pravilnika o unutrašnoj organizaciji Granične policije BiH. Koje novine možemo očekivati donošenjem novog pravilnika?

Osnovana je Radna grupa koja radi na novom Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH u čijem kreiranju prinos će dati i eksperti iz Savezne policije Njemačke. Novim pravilnikom želimo smanjiti broj rukovodnih policijskih službenika, a povećati broj specijalista iz određenih oblasti potrebnih za povećanje učinkovitosti rada. Također, u cilju jačanja operativnih kapaciteta agencije namjera je da se smanji broj rukovodećih na središnjoj razini, a poveća njihov broj u organizacijskim jedinicama na terenu i na samoj granici gdje su i najpotrebniji.

Osim nedovoljnog broja ljudi, koji su ključni problemi s kojima se suočavaju pripadnici Granične policije BiH u svakodnevnom radu?

Loše je stanje infrastrukture  na pojedinim graničnim prijelazima jer, kao što sam nekoliko puta isticao, granični prijelaz mora biti izgrađen i opremljen tako da omogućava učinkovito i sigurno obavljanje graničnih provjera, sukladno standardima i uvjetima koje utvrđuje Vijeće ministara BiH. Uprava za neizravno oporezivanje BiH nadležna je za poslove izgradnje, dogradnje, reorganiziranja, upravljanja i održavanja objekata i infrastrukture na graničnim prelazima sukladno „Pravilniku o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza“ koji je trebao biti primijenjen do veljače 2012. godine na svih 55 međunarodnih graničnih prijelaza. Nažalost, manje od polovice međunarodnih graničnih prijelaza u BiH ispunjava standarde EU, a pojedini granični prijelazi: Hum, Ivanica, Uvac i Vardište nemaju čak nadstrešnice, branike, vodu, električnu energiju, a neki nisu čak ni ograđeni i osvijetljeni. Osim toga, bitno je istaknuti i međunarodne granične prijelaze učestale frekvencije na kojima zbog loše infrastrukture, dolazi i do zadržavanja i kolona vozila, osobito u razdoblju vjerskih blagdana i državnih praznika ili smjene turista tijekom ljetne sezone. Također, Granična policija BiH godinama pokušava dobiti proračunska sredstva za izgradnju smještajnih objekata za terenske urede Jug, Zapad i Sjeverozapad. S obzirom na to da je riječ o značajnim financijskim sredstvima, kolege još rade u zakupljenim i prilično lošim objektima, a posebice u Terenskom uredu Sjeverozapad – Bosansko Grahovo.

Šta su planovi ove policijske agencije za naredni period?

Granična policija BiH ima strategiju rada i razvitka koja definira misiju i viziju institucije, ključne oblasti rada i za svaku oblast cilj kojem težimo. Aktivnosti koje provodimo radi postizanja tih ciljeva brojne su. Radimo na usvajanju i provedbi zakonodavstva relevantnog za rad Granične policije s gledišta potpunog usuglašavanja s europskim standardima. Već sam istaknuo potrebu za organizacijskim izmjenama i kadrovskim popunjavanjem. Nužno je dalje nadgrađivati i razvijati informacijski sustav Granične policije BiH i otkloniti nedostatke u infrastrukturi i uvjetima za rad, kao i opremi koja se koristi za granične provjere. Također, bitno je opremiti Graničnu policiju BiH za nadzor granice sukladno standardima EU, a mi zbog nedostatka proračunskih sredstava, nemamo dovoljno goriva potrebnog za učinkovit nadzor zelene granice. Od pripadnika Granične policije BiH očekujem dosljednu primjenu standarda i pravila ponašanja propisanih Etičkim kodeksom policijskih službenika, a i dalje ćemo provoditi aktivnosti na suzbijanju korupcije na granici, kao i unutar same agencije. Mogu reći i da radimo na izgradnji mehanizama suradnje među institucijama unutar BiH, kao i institucijama drugih zemalja koje rade na kontroli granice.

Antrfile: Crtice iz biografije

Zoran Galić je u policijskim strukturama od 1991. godine. U Policijskoj postaji Posušje radio je kao policijski službenik za pozorno-patrolnu djelatnost, od 1994. godine kao vođa smjene, a potom i kao vođa teritorijalnog sektora. Od 1996. godine radio je kao pomoćnik za graničnu policiju PS Posušje, a od 1997. godine kao načelnik Postaje granične policije PU Posušje. Od novembra 2002. godine radio je kao inspektor za javni red i mir i poslove osiguranja u sjedištu MUP-a Županije Zapadnohercegovačke. Od 2003. bio je komandir PP Posušje, a nakon toga je radio kao vršilac dužnosti policijskog komesara MUP-a Županije Zapadnohercegovačke. Od novembra 2008. godine do dolaska na poziciju direktora Granične policije BiH Zoran Galić bio je komesar MUP-a Zapadnohercegovačke županije. Završio je Pravni fakultet u Mostaru u zvanju diplomiranog pravnika. Direktor Granične policije BiH otac je petero djece, a u slobodno vrijeme trener je kik-boksinga s međunarodnom licencom Wako Pro Federacije.